DETALJ SA GRADSKE STRAŽE

Napisala: Lorena Pavić

OPIS DETALJA

         Na detalju je prikazano reljefno poprsje bradatog muškarca u niši na pročelju Gradske straže. Pretpostavlja se da predstavlja mletačkog namjesnika zaslužnog za gradnju straže. Zbog brade nas je podsjetio na profesora Baltazara pa je tako dobio i fiktivno ime Baltazzar Weldena Krunića.

POVIJEST GRAĐEVINE

        Gradska straža je smještena na Narodnom trgu u Zadru. Prema natpisnim pločama podignuta je 1562. godine. Projektant lođe je Giangirolamo Sanmicheli, koji je tri godine kasnije nasuprot Gradskoj straži sagradio Gradsku lođu. Oblici na obje građevine ponavljaju naglašenu dekorativnost što ju je slavni mletački arhitekt, Michele Sanmicheli, Giangirolamov rođak, 1543. godine ostvario na Kopnenim vratima. Na objema građevinama dominiraju otvoreni trijemovi građeni u rustici, raširenoj u renesansnoj, a posebice manirističkoj arhitekturi. 

      Gradska straža je služila za vojnu posadu dok je Gradska lođa bila središnje mjesto sudbenih postupaka i drugih javnih zbivanja. Prema izvještaju milanskoga svećenika Pietra Casole, koji se na putu u Svetu zemlju 1494. godine zaustavio u Zadru, na glavnom trgu nalazilo se "mjesto gdje sude upravitelji koje šalje Sinjorija". Vjerovatno je mislio na staru romaničku lođu koja je u 16. stoljeću pregrađena iz temelja. Casolin je izvještaj zanimljiv jer u nekoliko rečenica opisuje grad i njegove ulice. Prema njemu, zadarske su ulice čiste i prekrivene kamenim pločama; nema većih palača, kuće su uglavnom skromne, ali lijepih pročelja. U prostoru Gradske straže bio je smješten Etnološki odjel Narodnog muzeja, a nakon obnove služi kao izložbeno-galerijski prostor.

OPIS GRAĐEVINE

     Pročelje trijema Gradske straže raščlanjeno je rustičnim pilastrima sa tri polukružna otvora. Iznad trijema se nalazi zabat ukrašen dvjema volutama među kojima se nekada dizao manji toranj sa satom. Na zabatu je bila umetnuta ploča s reljefom mletačkoga lava. Za vrijeme prve austrijske uprave, 1798. godine, taj je tornjić porušen i izgrađen je toranj sa satom koji se sačuvao do danas. Na bočnim završecima zidova dižu se vitke piramide položene na po četiri kugle. Pred zgradom je 1783. godine sagrađena ograda s okruglim otvorima za topove.

JESTE LI ZNALI

         Sat na tornju radi još od davne 1803. godine. Veće zvono, koje otkucava sate prenijeto je s Kapetanove kule (Bovo dí Antona), a manje koje otkucava četvrtine sata, sa susjedne crkve sv. Lovre. Izradio ga je i montirao gradski urar Martini. Sat jedino nije radio u vrijeme Domovinsko rata, od 1991. godine do 2001. godine.